Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) u prošloj godini utvrdio je prisustvo nedozvoljenih količina pepela u uzorcima voćnog vina „karling britiš sajder šeri” i vinskog sirćeta, zbog čega je zabranjen dalji promet ovih proizvoda na crnogorskom tržištu. Prema podacima koji su „Danu” dostavljeni iz CETI-ja, analize uzoraka kukuruznog brašna pokazali su prisustvo mikotoksina – otrovnih gljiva, koje mogu biti štetne po zdravlje, dok su nedozvoljene količine pesticida utvrđene u tri uzorka krastavaca i blitve.
Mikotoksini su toksične gljive koje mogu imati druge negativne biološke efekte po ljude i životinje. Kod čovjeka izazivaju akutna i hronična oštećenja zdravlja.
Analizama uzoraka krompira utvrđene su povećane koncentracije kadmijuma, koji može da izazove oštećenje jetre, bubrega i kostiju.
Iz CETI-ja nijesu konkretno odgovorili iz kojih objekata su proizvodi kod kojih su utvrđene nepravilnosti, te ko su proizvođači.
Nakon kontrola izvršenih u toj akreditovanoj laboratoriji, zabranjena je dalja prodaja „njeguške” fermentisane suve kobasice zbog neodgovarajućih količina vode.
Analizama CETI-ja utvrđeni su i neodgovarajući uzorci alkoholnog pića „votka”, maslinovog ulja, meda. Analizirana tri uzorka oblikovanog i svježeg mesa pokazala su nedozvoljene koncentracije sumpor-dioksida (alergen). U deset uzoraka oblikovanog mesa pokazane su povećane koncentracije askorbinske kiseline, koja se koristi zarad bolje boje mesa.
Analiza uzorka pirinča koju je CETI radio pokazala je prisustvo vlage, dok je u jednom slučaju utvrđeno da je istekao rok trajanja domaće kobasice. CETI je konstatovao i nedozvoljenu koroziju na ambalaži goveđeg nareska i proteine u dimljenom pilećem mesu. Nedozvoljene vještačke boje utvrđene su u čajnoj kobasici, kao i fosfati u pilećoj barenoj kobasici.
Uzorci đuveča u konzervi pokazali su neodgovarajuće koncentracije sorbinske kiseline (konzervans) i koroziju na ambalaži. Nedozvoljene koncentracije benzoeve (konzervans) i sorbinske kiseline utvrđene su i u mariniranim šampinjonima.
CETI je kontrolisao i hranu za životinje (kukuruz) u kojoj je utvrđeno prisustvo toksičnih gljiva, dok nije bila odgovarajuća deklaracija stočnog hraniva „Calci tonik”.
Kako je za „Dan” kazala direktor Sektora za laboratorijsku dijagnostiku i zaštitu od zračenja Danijela Šuković, od ukupnog broja uzorka hrane i hrane za životinje ispitivanih u 2015. godini (2.250 uzoraka), oko 1,5 odsto nije odgovaralo zakonskim propisima. Veći dio neispravnih uzoraka, kako je kazala, nije zadovoljavao uslove kvaliteta (deklaracija, nutritivni sastav...)
– Poznata je činjenica da su se Crna Gora i okruženje unazad dvije godine susreli sa problemom povećanog sadržaja aflatoksina u hrani za životinje i mlijeku. U to vrijeme CETI je izvršio ispitivanja više hiljada uzoraka od kojih je priličan broj bio nebezbjedan. Posmatrajući istu kategoriju uzoraka u 2015. godini, vidimo da je broj uzoraka hrane za životinje koji nije odgovarao u ovom pogledu 0,4 odsto od ukupnog broja (250 uzoraka), a kad je u pitanju mlijeko, od ukupno 122 analizirana uzorka neispravnih uzoraka nije bilo – objašnjava Šuković.
Šuković kaže da ovakvi rezultati sami po sebi pokazuju da su bezbjedni uzorci hrane koji podliježu službenim kontrolama, a koji su dostavljeni Centru na ispitivanje.
Istakla je da je cilj bezbjednosti hrane da na najmanju mjeru svede kontaminaciju mikrobiološkim, fizičkim, hemijskim, radiološkim ili drugim opasnim materijama koje predstavljaju rizik po potrošače.
– Kontaminacija hrane može nastati u bilo kom dijelu lanca ishrane, od okruženja, primarne proizvodnje, prerade hrane, distribucije, maloprodaje, pripreme hrane i krajnje konzumacije. Službene kontrole u ovoj oblasti predstavljaju svaki oblik kontrole koju za sada sprovodi organ nadležan za inspekcijske poslove u cilju utvrđivanja usaglašenosti sa propisima o hrani i hrani za životinje, zdravlju životinja i bilja i dobrobiti životinja i sprovode se korišćenjem odgovarajućih metoda i tehnika (inspekcija, monitoring, nadzor, verifikacija, revizija, uzimanje uzoraka i laboratorijska ispitivanja). Uzorci uzeti prilikom službenih kontrola dostavljaju se ovlašćenoj laboratoriji radi laboratorijskih ispitivanja – pojašnjava Šuković.
A.T.
Uskladišteno 150 izvora značenja
Šukovićeva navodi da je CETI od strane Agencije za zaštitu životne sredine dobio dozvolu za upravljanje skladištem radioaktivnog otpada, ističući da su u njemu na bezbjedan način uskladišteni svi radioaktivni izvori koji su bili van upotrebe i koji su se nalazili u privremenim spremištima u Crnoj Gori.
– U skladištu je na pravilan i potpuno bezbjedan način uskladišteno 150 zatvorenih izvora zračenja, uključujući i radioaktivne gromobrane, oko 7.000 kompasa sa radijumskim radioaktivnim bojama, 1.200 raznih kalibracionih izvora, kao i neznatan broj radioaktivnih detektora dima – dodala je Šuković.